Maua le taiala e mauaina ai faamaumauga na faia faatatau ia te oe (po o aiga) e faalapotopotoga na iai i iuga e uiga i lou puipuia faaletulafono pe tausia.
View our Koro and Moko video in New Zealand Sign Language (NZSL).
English, te reo Māori, Tongan and Samoan captions are available.
English transcript:
Text on screen: He Karere nā Ngā Pou Whakawhirinaki o Aotearoa – A message from the Citizens Advice Bureau NZ
This video was shaped by the experiences of real people and may be triggering for some viewers.
The people featured are actors.
Dedicated to all those who should have been safe, cared for and protected.
Teenage boy:
Have you ever pulled up a net and found something you weren’t expecting? My Koro has.
When Koro was a kid, he got told he’d been a little shit. So he got taken away from his home. Away from his whānau, away from everything he knew.
He was just a kid. And the people who meant to care for him? Yeah nah.
He…He tried to run, but they always found him. And every time he ran, they took him further away. Until he didn’t know where he came from anymore.
He always told me he was lost for years. But one day, he found a way to pull some of it back.
He started finding his records.
It wasn’t easy and it’s taken him years. Some places never got back to him. Others said they’d lost his stuff. A few told him no. Over time, he started finding his records. Koro’s been collecting his records ever since and yeah, his box is pretty heavy now.
Koro says finding his records from those times was like pulling up a net. Some stuff in there? Pretty hard to look at. Stuff he didn’t want.
But then there were also parts of his life. His whānau names. His whakapapa. Letters people wrote to him that he never got. His only photo from when he was a little kid. Little pieces of who he was, waiting to be found.
But here’s the thing—Koro wasn’t the only one. Some like koro were told it was because they were naughty, or that no one wanted them. Some were told it was because their bodies worked differently. And some? They weren’t given a reason.
Can you guess how many?
Hundred? Nah. Higher. A thousand? Nah. Six hundred and fifty-five thousand people. Each with their own story and their own family.
Six hundred and fifty-five thousand. That’s like thirteen thousand people every year, for fifty years.
It’s like the town size of Oamaru, Levin, or Cambridge being made to leave home every year. For fifty years.
So what’s this got to do with you? We want everyone to know two things:
First: That records were created about people from those times. Whether things took place in a foster family, a children’s home or a place run by a church.
And Second: That you have a legal right to your records.
So we built a website to help people find their records. We called it Kōnae. Because a kōnae is a small basket. But it can also mean the bottom of a fishing net—the place where everything gathers.
Koro says getting his records was like pulling up his kōnae—finding the bits of his life that were waiting for him. And now, they’re his to keep.
So listen to Koro. Like and share this video. And go check out Kōnae.
Koro:
Hey Moko. Time to head home mate.
Visit Kōnae today. My Records. My Rights.
Text on screen:
Kōnae: My Records Guide. Konae.org.nz
Na faasoa mai nisi tagata i le faagasologa o le mauaina o au faamaumau e lē faigofie, i itu uma, i lagona e mapuna a’e ai atoa ma laasaga uma e uia.
E matou te talitonu o le a faafaigofie e Kōnae na mauaina au faamaumauga ma o lenei upegatafailagi e saogalemu ma o se faamalosiau ia te oe.
Malamalama atili i le the story behind Kōnae.
Mo tala aupito lata mai ma faafouga i luga o le Kōnae sign up to our newsletteropen_in_new.
Sailiili i faamatalaga faatatau i le tau faaleleia o mea na tutupu ma faapefea ona faia e i latou na aafia ma sao mai sauaga a se tagi faaletulafono.
O le Kōnae na fausia ma faatuina e le Citizens Advice Bureauopen_in_new (CAB) faatasi ma i latou na aafia i lenei mea atoa ai ai ma faalapotopotoga e tutoatasi mai le malō.
Na manino mai ia latou na aafia ma sao mai i sauaga le tāua tele o le ‘faatuatuaina’ mo le mauaina o a latou faamaumauga. O lo latou manatu e sili atu le faatuatuaina o lenei upegatafailagi pe a tutoatasi ese mai le mālō.
O le CAB na filifilia o se fesoasoani i tagata lautele e faatuatuaina e iai le poto masani ma le agavaa i le aumaia o faamatalaga i le gagana faigofie ma fesoasoani i tagata e malamalama i o latou aiā tatau. Ua faagaeetia le CAB e fai ma malu o lenei upegatafailagi.
Malamalama atili i le the story behind this website.
O le igoa o lenei upegatafailagi, Kōnae, na mauaina mai se tasi na aafia ma sao mai i sauaga sa na faamatalaina o le aoaoina o ana faamaumauga e pei o le “tosoina mai o se upega o lo’o tau’aveina se vaega o le talaaga o lou olaga”. O le Kōnae e faatusa iai le faagasologa o le faafo‘i mai o mea e tāua.
I le gagana Māori, Kōnae o se faila, o se ola, ma o le manava o le upega fagota – o faailo o le aoina, auauina, ma teu mea e tāua. E avatu e le Kōnae i e latou te fa‘aaogāina se nofoaga e toe maua ai, umia, pe toe tuu atu vaega o lo latou tala faasolopito.
How to pronouce Kōnaeopen_in_new (oomi le ata e aupito ane i le "Kōnae").
O lenei upegatafailagi o le tali atu i se tasi fautuaga mai le o le Komisi Tautupu i Suesuega i Sauaga mai Anamua i Tausiga FaaleMalo.
Sa faailoa e tagata i le Komisi Tautupu le faigata na latou feagai ai a o taumafai e maua o latou faamaumauga.
O i latou na aafia ma sao mai i sauaga na tausiaina sa lē manino i faagasologa, umi ona tolopoina, ma na masani na teena le mauaina o faamaumauga e patino ia i latou.
O le lē lelei ona teuina o faamaumauga e oo atu i le lē atoatoa, leiloloa, pe faatafanuina o pepa. Ae a taunuu foi faamaumauga e tele ina matua‘i faatapulaaina, ma le tele o upu ua vali uliuli.
O faamaumauga e fesoasoani i tagata e malamalama atili i faaiuga na faia i o latou olaga ma e mafai ona avea ma laasaga o le malosi faasolo atu i le manuia. E mafai foi ona fesosoani e fai ma molimau mo e na aafia ma sao mai i sauaga o lo’o saili le amiotonu ma faasa’o.
The Royal Commission found widespread abuse and neglect and in some cases torture in state and faith-based institutions.
Sa matou faata‘ita‘ia ma i latou na aafia ma sao mai i sauaga pe o le a se latou lagona i le fa‘aaogāina o le upu “tausia” i lenei upegatafailagi. O le toatele o i latou na faailoa mai o le “tausia”e faafeagai ma le mea na o‘o i ā latou. Sa latou lagolagoina le faaitiitia o le fa‘aaogāina o lea upu “tausia” i vaega e mafai ona matou faia.
O le mafuaaga lea, i luga o lenei upegatafailagi e te iloa mai o lo o matou talanoa atu i ‘faamaumauga’ nai lo ‘o faamaumauga a o tausia’ ma fa‘aaogā faaupuga faapei o le ‘taimi na i ai i nofoaga e pei o ...’ nai lo le ‘tausia’.
Malamalama atili i le language used on this website.
E iai lou aiā tatau faatulafono e maua ai faamaumauga faatatau ia te oe mai faalapotopotoga o lo o umiaina.