I le va o le 1950 ma le 2019 pe a ma le 655,000 tamaiti, tupulaga ma tagata matutua sa nonofo i se vaitaimi i nofoaga faalemalo ma faalapotopotoga e faavae i le faatuatua (e pei o lotu) sa iai le matafaioi pe sa nafa ma le faaiuga fai i le puipuia faaletulafono poo le tausia i latou.
E aofia ai nofoaga e pei o Nofoaga mo Tamaiti (Children’s Homes) ma fale e nonofo, o falemai, o tolauapiga mo le soifua maloloina, o nofoaga mo tupulaga talavou pei ona faatonuina e le faamasinoga, o i latou ua tuuina atu e vaaia e ni aiga, faapea ma fanau vaetamaina i lalo o le tulafono atoa ai ma i latou ua tuuina atu e tausia faanofo vaavaaia e aiga ma e tau iai.
I le tele o tausaga o tagata taitoatasi, o vaega ma faalapotopotoga sa naunau e faia ni suesuega faatatau i le faasauaina o tagata ao puipuia faaletulafono i nofoaga faalemalo ma faalapotopotoga e faavae i le faatuatua ma isi nofoaga sa tausia ma vaaia ai tagata.
I le 2017 o le Komiti o Malo Aufaatasi e Tetee i Sauaga (United Nations Committee Against Torture (UNCAT)) na talosagaina se suesuega. I le tausaga lava lea o i latou na aafia ma sao mai sauaga ma le Komisi o Aiatatau a Tagata Aua lava nei Toe Tupu, (Human Rights Commission’s Never Again – E Kore Anō) sa matua finauina se suesuega tutoatasi i lenei mataupu.
O le Komisi Tautupu i Suesuega i Sauaga mai Anamua i Tausiga FaaleMalo na tatalaina i le amataga o le 2018 ma o le faaiuga o lena tausaga na faitaulia ma faaopoopo ina ia aofia ai ma le suesueina i faalapotopotoga e faavae
O le suesueina o mea na tutupu i tamaiti, o tupulaga ma tagata matutua na tuuina atu e puipuia ma tausia faaletulafonoina i nofoaga faalemalo ma faavae i le faatuatua i le ogatotonu o le 1950 ma le 1999.
E silia ma le 3000 tagata sa faailoa i le Royal Commission mea na tutupu ia te i latou ao tausia ma vaaia ai i ia nofoaga. O e na ea mai i le faasauaina i nei nofoaga a le malo ma faavae i le faatuatua sa faamatalaina tala o le sauaina o i latou, o le toatele e naunau ia iai ni suiga lelei mo le faatautaiga o mataupu faapenei i le lumanai.
Sa faalauiloa mai e le Royal Commission:
Malamalama atili i le Royal Commission’s reportsopen_in_new.
O le ofisa o le Crown Response Unit lea ua taua nei o le Crown Response Office (CRO) na faatuina i le 2018 e faafoea le tali mai o le malo i le faasauaina e pei ona iai i le Care Royal Commission of Inquiry.
O le lipoti a le Royal Commission’s He Purapura Ora, He Māra Tipu: Mai le ripoti o le Redress i le ripoti o le Puretumu Torowhānui o loo aliali mai ai le faigata i e na aafia ma sao mai i sauaga ona maua a latou faamaumauga. E aofia ai ma le umi ona faatali, le atoatoa pe leiloloa faamatalaga.
Mo le taliina o lenei faafitauli, o le a iai le upegatafailagi e taiala ai tagata i auala e mafai ona maua ai a latou faamatalaga. O le faamoemoe o le upegatafailagi o le fautuaina o tagata i o latou aia tatau ma malamalama i laasaga e uia e maua ai a latou faamaumauga. E le maua i le upegatafailagi faamaumauga faapitoa ia te oe.
O feiloaiga ma i latou na aafia ma sao mai sauaga na iloa ai e le Komisi le lē faatuatuaina e i latou o se ofisa o le malo e faatuina lenei upegatafailagi. O le ala lea ua aumaia ai e le Crown Response Office (CRO) se paaga e latou te faatuina ma pulea lenei upegatafailagi e taialaina tagata i le mauaina o a latou faamaumauga. Na manino mai Survivors e mananao i se upegatafailagi e le aiāina e le Malo.
O le Citizens Advice Bureau New Zealandopen_in_new (CAB) sa fesiligia mo lenei upegatafailagi.
O lo o iai latou na faasauaina ma aiga o i latou nei o lo galulue i le vaega o upegatafailagi a le CAB. O loo fesootai foi le CAB i nisi na faasauaina ma o latou aiga mo fautuaga i lenei poloketi.
O loo mauaina pea e le CAB fesoasoani ma fautuaga mo le upegatafailagi ma mea e faaleleia ai:
O le CAB o loo vaaia lenei upegatafailagi ma o la matou vaega e naunauta‘i i tagata ina ia maua a latou faamaumauga.
You have reached the maximum character limit.
You must enable JavaScript to submit this form