Mahalo ko ho lekooti´ kuo:
‘Okapau ‘oku ‘ikai ke lava ‘e ha kautaha ‘o ma’u atu ho lekooti´, ‘oku fiema’u ke nau tala atu. Fakatatau ki he lao malu’i ‘o e fakamatala fakafo’ituitui (Privacy Act) ‘oku ‘iai ho’o totonu ke ke ‘ilo ko e hā ‘a e me’a ‘oku hoko´.
Feinga’i ke ke ‘ilo ki he ngaahi ‘uhinga ‘oku ‘e hoko ai ha si’isi’i ‘a e fakamatala ‘oku ke ma’u´ mei he me’a na’ake ‘amanaki kiai´.
‘Okapau ‘e ’ikai lava ‘e he kautaha´ ‘o tukuange mai ha ngaahi lekooti kau kia koe, mahalo ‘e tokoni ange ke fai ha sio ki ha fakamatala fakahisitolia fekau’aki mo e feitu’u na’ake ‘i ai ‘i he malu’i ‘a e pule’anga´ pē tauhi mo tokanga’i ‘e he kakai kehe.
‘E ngali fakakau heni ‘a e ngaahi tohi he nusipepa ´, ngaahi la’i tā, ‘ū´ tohi laukonga mo e hisitōlia kau kiai ha fakamatala he ngaahi nusipepa´, ‘ū´ tohi la’i tā´, tohi laukonga pea mo ha hisitōlia ‘oku hiki tepi.
Hange koeni´, te ke fakasio he uepisaiti ‘a e Lekooti ‘a Nu’usilani´ (Archives New Zealand)open_in_new pē koe uepisaiti ‘a e Laipeli fakafonua´ (National Library)open_in_new.
‘Oku totonu pē ke ke kole ho’o lekooti mei he ngaahi kautaha kehekehe koeni´.
Fakatātā‘aki eni, ‘okapau koe kautaha ko e´ na’a nau faitu’utu’uni kihe feitu’u te ke nofo ai mo hai teke nofo moia´, ‘oku ‘ikai ke toe ma’u ia, ‘e malava pē ko ho lekooti ‘e ma’u ia mei he feitu’u kehe.
Pē, na’e lahi ange he kautaha ‘e taha na’a nau fakahoko e ngaahi tu’utu’uni fekau’aki mo koe´, koe’uhi ke lava ‘o ma’u hao ngaahi lekooti mei he ‘ū´ kautaha lahi.
‘Oku lava ‘o ma’u atu ha ngaahi tokoni ki hono fakakaukau’i pē koe hā e ngaahi kautaha ‘oku nau kei tauhi ho lekooti´. ‘Oku ‘iai pē ‘emau fale’i kihe feitu’u teke ma’u ai e ngaahi tokoni koeni.
You have reached the maximum character limit.
You must enable JavaScript to submit this form