‘Okapau teke fiema’u ke ‘ilo kohai ‘oku ne tauhi ho ngaahi lēkooti´, ‘E lava ke ke ngāue‘aki ‘emau founga ngāue´ ki hono kumi ‘a e ngaahi kautaha pe potungāue ‘oku nau tauhi ho ngaahi lekooti´ hangē ko ha lekooti fekau‘aki mo kinautolu na‘a nau tauhi mo tokanga‘i koe´.
Kapau ‘oku ‘ikai ke ke fakapapau‘i pē ‘ikai ke ke loto ke ngāue‘aki ‘emau ngaahi founga ngāue´, ‘e lava ke ke kole ki he Oranga Tamariki ke nau ngāue ki hono kumi ho ngaahi lekooti´. Ko e lahi taha ‘o e ngaahi lekooti ‘a e longa‘i fānau´ ‘oku nau tauhi.
‘E lava ke ke vakai ki he lisi ‘i lalo´ fekau‘aki mo e ngaahi kautaha pe potungāue ‘oku ngalingali ko kinautolu ‘oku nau tauhi ho ngaahi lekooti´.
‘E lava ke hoko ‘a e taimi ‘oku´ ke feinga ai ke ma‘u ai ho ngaahi lekooti´ ko ha me‘a fakalanga mamahi. ‘Oku ‘i ai ‘emau ngaahi fakafuofua kihe feitu’u ‘e ala ma’u ai ‘a e ngaahi tokoni ki mu‘a, lolotonga mo e hili ‘a ho‘o kole ‘a ho‘o lekooti kapau ‘oku´ ke ongo‘i faingata‘a‘ia.
Ko e pango´, he ‘oku ‘ikai ke ma‘u ‘a e ngaahi fakaikiiki ki he ngaahi kautaha pe potungāue ‘oku nau tauhi ‘a e ngaahi lekooti ‘i Nu‘u Sila ni´.
‘Oku mau lolotonga ngāue eni ke to e lelei ange ‘a e ngaahi fakamatala ko ‘eni´. Kapau ‘oku ke loto ke tānaki mai ha ngaahi fakamatala, kātaki ‘o fetu‘utaki mai.
Oranga Tamariki – ko e Potungāue eni ki he fānau´ pe ‘oku ‘iloa ko e Ministry for Children, ko e potungāue ‘a e pule‘anga´ ‘oku nau tokangaekina ‘a e hao mo malu ‘a e longa‘i fānau´ mo e to‘utupu´.
Ko e fatongia ia ‘o e Oranga Tamariki ke tokangaekina ‘a e ngaahi lekooti kuo nau tānaki fakataha´ mo e ngaahi lekooti mei´ he ngaahi potungāue ki he fānau´ ‘i he kuohili´ ‘o kau ai ‘a e Child Youth and Family Services (CYFS), Department of Social Welfare (DSW), mo e Child Welfare Division of the Education Department.
Mahalo na ‘oku ‘i ai hao lekooti ‘oku tauhi ‘e he Oranga Tamariki ‘okapau:
Vakai ki he founga kole ki he Oranga Tamariki kenau kumi ho ngaahi lekooti´.
‘Oku tauhi ‘e he Potungāue Ako´ pe Ministry of Education ‘a e ngaahi lekooti fekau‘aki mo e:
Vakai ki he founga kole ki he Potungāue Ako´ pe Ministry of Education kenau kumi ho ngaahi lekooti´.
‘Oku kei tauhi pē ‘e he ngaahi ako lolotonga´ ‘a ‘enau ngaahi lekooti´. ‘O kau ai ‘a e:
Kapau ‘oku´ ke faka‘amu ke vakai ki ho‘o lekooti´ ‘i he taimi na‘a´ ke ako ai´, ‘e lava pē ke ke fetu‘utaki ki ho ‘apiako´ (kapau ‘oku te‘eki ke tapuni ‘a e ako‘anga ko ia´). Ko e mavahe pē ha taha ako mei he ako‘anga´, ‘oku ‘ikai ko ha fatongia ia ‘o e ‘apiako´ ke tauhi ‘a e ngaahi lekooti ‘o e tokotaha ako´. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi ‘oku kei tauhi pē ‘a e ngaahi fakamatala fekau‘aki mo e lesisita.
Vakai ki he founga kole ki he ngaahi ako‘anga´ kenau kumi ho ngaahi lekooti.
Kuo liliu eni mei hono tokanga‘i ‘e he ngaahi vāhenga pe District Health Boards ‘a ‘enau ngaahi me‘a fakafaito‘o ki he pule‘i fakakātoa ‘e he Health NZ. ‘Oku hokohoko atu pē ‘a e liliu pea mahalo na‘a ‘i ai ha ngaahi liliu ki he fa‘unga pe founga ngāue ‘i he kaha‘u´.
‘Oku tauhi ‘e he Health New Zealand ‘a e ngaahi lekooti mei he:
‘I he taimi lahi ‘oku tauhi ‘a e ngaahi lekooti´ ‘i he ngaahi vāhenga´ (‘a ē na‘e fa‘a ‘iloa ko e District Health Boards).
Vakai ki he founga kole ki he Health New Zealand kenau kumi ho ngaahi lekooti´.
Ko e Disability Support Services (DSS) ko ha kupu ngāue mavahe ‘i loto ‘i he potungāue ki he kau faingata‘a‘ia pe ‘oku ‘iloa ko e Ministry for Social Development (‘I he kuohili´ ko e DSS ko e taha pē ia ‘a e ngaahi va‘a ngāue ‘o e Whaikaha – Ministry of Disabled People).
‘Oku fakapa‘anga ‘e he DSS ‘a e ngaahi tokoni mo e ngaahi potungāue ki he kau faingata‘a‘ia´ tautefito kiate kinautolu si‘i hifo he ta‘u 65. ‘Oku fakahoko ‘eni ‘i he fengāue‘aki mo e ngaahi kupu ngāue´ mo e ngaahi potungāue ‘oku nau fakahoko ‘a e ngaahi tokoni ki he kau faingata‘a‘ia fakasino/faka‘atamai´.
Mahalo na ‘oku tauhi ‘e he DSS ‘a ho ngaahi lekooti kapau na‘a´ ke nofo ‘i ha ngaahi nofo‘anga ‘oku ‘i he malumalu ‘o e pule‘anga pe na‘a´ ke faka‘aonga‘i ha taha ‘o e ngaahi tokoni ko ‘eni´
Vakai ki he founga kole ki he Disability Support Service kenau kumi ho ngaahi lekooti´.
‘Oku tauhi ‘e he Potungāue ki he ngaahi Pilīsone´pe ko e Department of Corrections ‘a e ngaahi lekooti mei he:
‘Oku tauhi ‘e he Oranga Tamariki ‘a e ngaahi lekooti mei he ngaahi feitu‘u na‘e tauhi ai ‘a e to‘utupu´ mo kinautolu ‘oku nau lolotonga tauhi ai´. Vakai ki he founga kole ki he Oranga Tamariki kenau kumi ho ngaahi lekooti´.
‘Oku lava ke hā ‘i he ngaahi lekooti´ ‘a e ngaahi me‘a´ ni:
Vakai ki he founga kole ki he Department of Corrections kenau kumi ho ngaahi lekooti´.
Ko e fakamaau‘anga ‘o Nu‘u Sila´ (fakamaau‘anga), ko e taha ia ‘o e va‘a ‘e tolu ‘o e pule‘angaá (ko e va‘a ‘e ua ko ē, ko e Fale Alea´ pea mo e Ma‘u Mafai ki hono tauhi e Lao´ (Kapineti´, Kau Minisitaa´ mo e potungāue kehekehe ‘a e pule‘anga´).
Ko e fakamaau‘anga ‘o Nu‘u Sila ni´ (fale hopo) ‘oku tauhi ai ‘a e ngaahi lekooti ‘o e fale hopo´. ‘E lava ke kau ‘i he ngaahi lekooti ‘a e ngaahi faile mei he ngaahi hopo mo e ngaahi lekooti hopo mei he:
Vakai ki he founga kole ki he Courts of New Zealand kenau kumi ho ngaahi lekooti´.
Ko e Archives New Zealand (Archives NZ), ko kinautolu ‘oku nau tauhi ‘a e ngaahi lekooti fakakātoa ‘a e fonuaá mei´ he pule‘anga´ mo e ngaahi va‘a fakapule‘anga´ ‘o a‘u ki he 1840.
‘Oku ‘i ai ‘a e ngaahi lekooti ‘oku tauhi ‘e he Archives NZ ‘oku fakangatangata ‘a hono ma ‘uú. ‘Oku ‘uhinga eni, ‘e fiema‘u ha ngofua mei he ngaahi potungāue fekau‘aki ‘a e pule‘anga (‘oku ui ko e va‘a ‘oku nau pule‘i) ke ma‘u ha ngofua ki he ngaahi lekooti´.
‘Oku faingofua ange ‘a e founga ke ma‘u ‘a e ngaahi lekooti´ ‘oku fakangatangata kapau te ke kole hangatonu mei ha taha ‘o e ngaahi potungāue ‘a e pule‘anga´ ka ‘ikai ko e Archives NZ.
Vakai ki he founga kole ki he Archives New Zealand kenau kumi ho ngaahi lekooti´.
‘Oku kau ‘a e laipeli Alexander Turnbull Library ko e va‘a ‘o e National Library. ‘Oku nau tauhi ‘a e ngaahi me‘a na‘e foaki pe tānaki mei´ he kakai ‘o e fonua´, hangē ko e ngaahi fāmili´, pisinisi´ mo e ngaahi kautaha pe potungāue´.
‘Oku kau heni ‘a e ngaahi lesisita mei he ngaahi feitu‘u na‘e tauhi ai ‘a e fānau pe Children’s Homes mo e ngaahi lekooti mei he feitu‘u ‘oku ‘iloa ko e Alexandra Home for Friendless Women.
Vakai ki he founga kole ki he Alexander Turnbull Library kenau kumi ho ngaahi lekooti´.
‘Oku tauhi ‘e he kau Polisi ha ngaahi lekooti fekau‘aki mo e ngāue mo e kakai´ ‘o kau ai ‘a e fānau´ mo e to‘utupu´.
Vakai ki he founga kole ki he kau Polisi´ kenau kumi ho ngaahi lekooti´ mo e lekooti ho fāmili´.
Na‘e tokanga‘i ‘e he Siasi Metotisi´ ‘a e ngaahi kupu ngāue´ pea ‘oku lava ke kau ‘i he ‘enau ngaahi lekooti´ ‘a kinautolu na‘a nau tokanga‘i pe na‘a nau nofo ‘i he ngaahi:
Vakai ki he founga kole ki he Siasi Metotisi´ kenau kumi ho ngaahi lekooti´.
‘Oku tauhi ‘e he The Salvation Army ‘a e ngaahi lekooti fekau‘aki mo e:
Vakai ki he founga kole ki he The Salvation Army kenau kumi ho ngaahi lekooti´.
Ko e Siasi Katolika´ ‘oku lahi ‘aupito honau ngaahi kupu´ (kāinga lotu pe siasi), kuo nau tokanga‘i ‘a e:
Vakai ki he founga kole ki he Siasi Katolika´ kenau kumi ho ngaahi lekooti´.
Ko e Siasi ‘Ingilani´ ‘oku lahi ‘aupito honau ngaahi kupu kuo nau tokanga‘i´:
Vakai ki he founga kole ki he Siasi ‘Ingilani´ kenau kumi ho ngaahi lekooti´.
Na‘e fokotu‘u ‘e he Polokalama tokoni ‘a e Siasi Pelesipiteliane´ ha ngaahi feitu‘u ‘oku tauhi ‘ai ‘a e fānau´ pe to‘utupu ‘oku ‘ikai ke nofo mo honau ngaahi fāmili mo e ngaahi ‘api tauhi ‘o e fānau.
‘Oku takitaha tokanga‘i pē ‘e he ngaahi va‘a tokoni ‘a e Siasi Pelesipiteliane ‘a hono tokanga‘i ‘a e ngaahi lekooti´. Ko e pango´, ‘oku ‘i ai ‘a e va‘a tokoni ‘a e Siasi Pelesipiteliane´ na‘e ‘ikai ke nau tauhi ha ngaahi lekooti.
Vakai ki he ngaahi lekooti ‘oku tauhi ‘e he ngaahi va‘a tokoni ‘o e Siasi Pelesipiteliane´:
Presbyterian Support Central
Presbyterian Support Northern
Presbyterian Support East Coast
Presbyterian Support Upper South Island
Presbyterian Support South Canterbury
Presbyterian Support Southland
Presbyterian Support Otago.
Na‘e tānaki ‘e he Stand Tū Māia ‘a e ngaahi lekooti´ hili ‘a e 2000, ‘o e fānau na‘a nau nofo ‘i he ngaahi ako makehe ki he fānau na‘a nau mahamahaki pea ‘ikai ke lava ‘o ako ‘i he ngaahi ako‘anga angamaheni´/feitu‘u pe kolo ki he fānau (‘i he ‘enau kamata hono tokanga‘i ‘a e ngaahi ako makehe ki he fānau na‘a nau mahamahaki pea ‘ikai ke lava ‘o ako ‘i he ngaahi ako‘anga angamaheni´).
Fakatatau ki he ngaahi tu‘utu‘uni ki he mo‘ui´ (Tauhi ‘o e ngaahi fakamatala ki he mo‘ui´) ‘o e 1996, kuo pau kenau tauhi ‘a e ngaahi lekooti´ he ta‘u ‘e hongofulu.
Ko e ngaahi lekooti ki mu‘a ‘i he 2000 mahalo na ‘oku tauhi ‘e he Stand Tū Māia, Potungāue Mo‘ui´ pe Ministry of health mo e /pē Potungāue Ako´ pe Ministry of Education.
Vakai ki he founga kole ki he health camp kenau kumi ho ngaahi lekooti´.
‘Oku tauhi ‘e he Barnardos New Zealand Incorporated (Polokalama tokoni ‘oku ‘iloa ko e Barnardos Aotearoa) ‘a e ngaahi lekooti fekau‘aki mo ‘enau ngaahi ngāue´ ‘o kau ai ‘a e:
Vakai ki he founga kole ki he Barnardos Aotearoa kenau kumi ho ngaahi lekooti´.
Ngaahi kemi fakasōtia ki he to‘utupu´. Ko e ngaahi polokalama ‘e ni‘ihi ko ha tautea (ki he to‘utupu ‘oku lolotonga ‘i he malumalu ‘o e fakamaau‘anga´) mo e ni‘ihi kehe ‘oku fie kau ki he polomalama´ ni. ‘Oku (pe na‘e) fakalele ‘e he ngaahi kautaha pe potungāue kehekehe ‘o kau ai ‘a e ngaahi kupu ngāue ‘a e pule‘anga´.
Vakai ki he fakaikiiki ‘o e ngaahi kemi fakasōtia´
You have reached the maximum character limit.
You must enable JavaScript to submit this form