Te ke lava ‘o kole ho‘o lekooti´ ‘i he malumalu ‘o e lao ki he malu‘i ‘o e ongoongo´ pe ‘oku ‘iloa ko e Privacy Act (pē ko ha to e fakamatala fekau‘aki mo koe) mei´ ha ngāue‘anga ‘oku ‘i ai ho lekooti´, kau ai mo e ngaahi potungāue ‘a e pule‘anga´.
Fakatatau mo e lao´, ‘i he taimi ‘oku´ ke ‘eke ai ho lekooti´, kuo pau ke faka‘atā atu ‘e he potungāue pe kautaha´ ke ke sio he lekooti ‘oku kau ai ho fakamatala fakafo‘ituitui´ (hangē ko eni´, ko hono ‘oatu ‘a e tatau ‘a ho‘o ngaahi lekooti´).
Fekumi ki he fakangatangata fakatatau ki he ngaahi ‘uhinga fakalao ‘e ‘ikai lava ke faka‘atā ai koe ki he ngaahi lekooti´.
‘Oku ‘i ai ho‘o totonu fakatatau ki he lao malu‘i ‘o e fakamatala fakafo‘ituitui´ ke ke ma‘u ho‘o lekooti´ ‘i he fokotu‘utu‘u te ke fiema‘u´, mo e ngaahi fakangatangata pē ‘e ni‘ihi. To e fekumi ange fekau‘aki mo ho‘o totonu ke ke sio ki ho‘o lekooti´ ‘i he fōtunga pē te ke fili´open_in_new.
‘I hono ma‘u ho‘o kole´ ‘e he potungāue´ pe kautaha´, ‘e fiema‘u leva kenau ngāue ki ai ‘i loto he ‘aho ‘e 20 ki hono tuku atu ha tali pē ‘oatu ha tatau ho lekooti´ mo ‘enau fakafuofua ki he fuoloa pea ke toki ma‘u atu´.
‘E lava pē ke fuoloa ange ‘i he ‘aho ‘e 20 ‘enau ngāue ki hono tuku atu ha tatau ho‘o lekooti´.
‘O kapau he ‘ikai ke nau tuku atu ha ngaahi fakamatala, kuo pau kenau ‘oatu ha ‘uhinga (hangē ko ‘eni´, ‘o kapau kuo mole ha konga ia ho lekooti´ pē ‘osi faka‘auha).
Ko e ngaahi konga ho lekooti´ ‘e vali ‘aki ha vaitohi ‘uli‘uli (‘osi hono to‘o ‘a e fakamatala´), mo e konga ‘e ‘ikai ‘oatu kiate koe koe‘uhi´ ko ha ngaahi ‘uhinga fakatatau ki he lao malu‘i ‘o e fakamatala fakafo‘ituitui´. ‘I he ngaahi keisi ‘e ni‘ihi, kā ‘oku tātāi taha ‘ene hoko´, ‘e hilifaki atu hā totongi kae lava ke toki ma‘u ho lekooti´.
Ka e pangoo´, ko e lekooti ‘a e kakai ‘e ni‘ihi te nau toki fakatokanga‘i na‘e ‘ikai tokanga‘i fakalelei pea kuo mole, maumau‘i, pē faka‘auha ia.
To e fekumi ange´ ki he ‘uhinga ‘e si‘isi‘i pe kehe ai ‘a e lekooti te ke ma‘u´ mei´ he me‘a na‘a´ ke ‘amanaki ki ai´.
To e fekumi ange´ ki ho‘o ngaahi totonu´ fakatatau ki he lao ‘o e fakamatala fakafo‘ituitui´ pe Privacy Act.open_in_new
Fakatatau ki he lao faka‘ofīsiale ki he ma‘u‘anga fakamatala´ pe ‘oku ‘iloa ko e Official Information Act (OIA) ‘oku ‘i ai ho‘o totonu ke ke kole ha ngofua ke sio ki he fakamatala ‘ofīsiale ‘oku tauhi ‘e he ngaahi potungāue ‘a e pule‘anga´.
Ko e ‘Fakamatala faka‘ofīsiale´’ pe ‘oku ‘iloa ko e 'Official information' ko e fakamatala ‘oku tauhi ‘e he va‘a ngāue ‘a e pule‘anga´. ‘E fakakau ‘ai ‘a e:
Ko e fakakātoa´, ‘i he taimi na‘a´ ke fakahoko ai ‘a e kole ki he fakamatala faka‘ofīsiale´, na‘e totonu ke hanga ‘e he va‘a ngāue ‘a e pule‘anga´ ‘o faka‘atā atu ‘a e fakamatala ‘oku ma‘u´ kiate koe tukukehe kā ‘oku ‘i ai ha ‘uhinga lelei ke ‘oua ‘e fakahoko, hangē ko ia ‘oku fokotu‘u atu ‘i he lao faka‘ofīsiale´ pe OIA.
‘I he ngaahi keisi hāhāmolofia ‘e ni‘ihi ‘e ‘i ai ‘a e fiema‘u ha totongi kā te lava ‘o ma‘u ‘a e fakamatala faka‘ofīsiale´.
To e fekumi ange ki ho‘o ngaahi totonu ki he fakamatala mei´ he ngaahi potungāue ‘a e pule‘anga´open_in_new.
Ko e lao faka‘ofīsiale´ pe OIA ‘oku to e ngāue‘aki ki he:
Teke lava ‘o kole ‘a e lekooti fakau‘aki mo e fāmili´ (kāinga pē kakai mei he matakali tatau etc = whānau) ‘oku nau kei mo‘ui´ pē kuo nau ‘osi malōloo´.
Kā neongo ia, kapau ‘e ‘ikai te ke ma‘u ha ngofua mei´ he kau mēmipa ho fāmili´ ke fakafofonga‘i kinautolu pē ma‘u ha mafai fakalao ke ke fakafofonga‘i kinautolu, he‘ikai tuku atu ‘e ha potungāue pe kautaha honau lekooti´ kiate koe.
Ko e angamaheni´, fakatatau ki he kupu‘i lao ki he malu‘i ‘o e fakamatala fakafo‘ituitui´ pe Privacy Act, ko e fakamatala pē ‘oku ‘i ai ho‘o totonu ki ai´ ‘a ē ‘oku fekau‘aki mo koe´.
To e fekumi ange pe te ke lava ‘o ma‘u ha fakamatala fekau‘aki mo e fāmili´ fakatatau ki he Lao Malu‘i ‘o e fakamatala fakafo‘ituitui´ (Privacy Act).open_in_new
‘O kapau ‘oku te‘eki ai ke fakamafai‘i koe ‘e he kau mēmipa ‘o e fāmili´ pē ko ha tohi fakamafai fakalao, te ke kei lava pē ‘o sio ki ha konga ‘o e ngaahi fakamatala mei´ he potungāue kehekehe ‘a e pule‘anga´.
Fakatatau ki he Lao Fakaofīsiale ki he Ma‘u‘anga Fakamatala´ pe (OIA), ‘e faitu‘utu‘uni pē ‘a e ngaahi potungāue ia ‘a e pule‘anga´ ki hano faka‘atā koe ke ke sio ki he lekooti ‘a ho fāmili´ ‘oku kei mo‘ui´ pē kuo nau ‘osi pekia´, ‘o fakapalanisi ai ‘a e ngaahi totonu ‘o e kau mēmipa ho fāmili´ ki he malu‘i kinautolu ‘aki ho‘o totonu ko e kāinga ofi.
‘O kapau te ke kole ha lekooti mei´ ha falehopo, ‘i ha keisi ‘oku ‘ikai koe taha faihia´ koe pē tokotaha mamahi´ ‘e lava pē ke ‘ikai tali ho‘o kole´ ‘e he Fakamaau´.
‘O kapau te ke ‘eke ha lekooti hopo mei ha feitu‘u kehe, hangē ko ha ngaahi potungāue pe kautaha tokoni ki he kau faingata‘a‘ia´, ‘e ngāue‘aki leva ‘a e lao angamaheni´ ki he malu‘i ‘o e fakamatala´ mo e lao faka‘ofīsiale´ pe OIA. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi ‘o kapau kuo ‘i ai ha tu‘utu‘uni mei´ he fakamaau‘anga´ pē ko ha tu‘utu‘uni ke ta‘ofi hono tukuange atu ‘a e ngaahi lekooti´ kia koe´.
To e fekumi ange´ fekau‘aki mo e ‘eke‘i ‘a ho lekooti´ ‘i he fakamaau‘anga´.
Kimu‘a hono paasi ‘o e lao ki he totonu ‘a e mātu‘a totonu´ mo e fānau pusiaki´ pē ohi´ ki honau fakamatala fakafo‘ituitui´ (na‘e toki ngāue‘aki ‘a e kupu‘i lao ia he ‘aho 1 ‘o Ma‘asi 1986), ‘e fie fili ‘e he mātu‘a totonu ‘a e toko taha ohi´ ke ta‘ofi hano tukuange ‘ena fakamatala fakafo‘ituitui´.
‘Oku ‘uhinga ia ki ha fakamatala pē ‘e lava ‘o ngāue‘aki ke tuhu‘i pau ‘a e ongo mātu‘a totonu´ ‘oku ‘ikai fakangofua ia ke tukuange mai ki he tokotaha ‘oku ohi (pē pusiaki‘i).
Fakatātā ‘aki eni, ‘o kapau ‘e tapu‘i ke fakaatā ‘a e fakamatala fekau‘aki mo kinaua´, ‘e ‘ikai lava leva hona hingoa´ ke ‘asi ‘iho tohita‘u´ kimu‘a hono ohi koe´.
You have reached the maximum character limit.
You must enable JavaScript to submit this form